nocnt

Bez kontakta, dan po dan: kakvi su često prvi mjeseci

Kakvi su često prvi dani, tjedni i mjeseci bez kontakta i što obično pomaže u svakoj fazi. Na temelju čestih iskustava i istraživanja.

Ažurirano 3 min čitanjaIzvori na kraju

Ne postoji utvrđeni raspored prebolijevanja, a ljudi se međusobno jako razlikuju.1 Ipak, neke se stvari javljaju toliko često da ih je korisno znati unaprijed. Faze u nastavku opisuju ono što ljudi često navode. One nisu klinički vremenski okvir i tvoji tjedni mogu izgledati drukčije. Gdje istraživanja nešto kažu, navedena je poveznica.

1.–3. dan: prvih nekoliko dana često je najteže

Poriv da pošalješ poruku sada je obično najjači. Prvi su dani teški: telefon ti je stalno pri ruci, a prazninu još nema što ispuniti. Osim toga, osjećaji su obično najpromjenjiviji odmah nakon prekida.2

Što obično pomaže: sve što te natjera da na sekundu zastaneš prije nego što toj osobi napišeš poruku. Utišaj objave te osobe, makni razgovor iz vidokruga i napiši što želiš reći negdje odakle se ne može poslati.

4.–14. dan: danju je lakše, večeri su i dalje teške

Sve veći dio dana prolazi bez misli o toj osobi. Večeri su teže: manje je posla, a u sebi nosiš cijeli dan stvari koje joj želiš ispričati.

Što obično pomaže: dok ti je glava bistra, zapiši zašto biraš razdoblje bez kontakta i ponovno pročitaj te razloge kad osjetiš poriv da se javiš.

15.–30. dan: manje boli, i baš tada se uvlače sumnje

Pojavi se misao: nije bilo tako loše. Sjećanje prvo ublaži ono najgore. Upravo tada javljanje često počne djelovati bezazleno. To se ne događa u krizi, nego obične večeri, kad se čini da jedna poruka ništa neće promijeniti.

Vrijedi znati što kontakt obično donosi. U jednomjesečnoj studiji u kojoj su mlade odrasle osobe nakon prekida u nasumičnim trenucima opisivale svoje osjećaje, kontakt s bivšim partnerom ili partnericom bio je povezan sa sporijim slabljenjem ljubavi i tuge.2

Što obično pomaže: vrati se svojim prvim zapisima. Tada su ti razlozi bili jasniji.

31.–90. dan: ta osoba više nije tvoja prva misao

Nešto se dogodi i primijetiš da ne posežeš za telefonom da joj to ispričaš. Sjećanja ostaju, ali više ne bole toliko. Loš dan ili dva ovdje ne znače da ideš unatrag.

Istraživanja potvrđuju koliko to razdoblje može različito izgledati kod različitih ljudi. U studiji koja je 30 tjedana nakon prekida pratila 87 mladih žena više od 4 od 10 cijelo je vrijeme bilo prilično stabilno, četvrtina se brzo oporavila, a otprilike petina sporo.1

Što obično pomaže: ako te fotografije te osobe ili vaš stari razgovor još vuku natrag, makni ih iz vida na neko vrijeme.

Od 91. dana: život bez kontakta postaje normalan

Nakon nekoliko mjeseci sve rjeđe razmišljaš o tome da se javiš. U velikoj studiji mladih u Njemačkoj pad samopoštovanja nakon prekida nestao je unutar godinu dana, bez obzira na to jesu li pronašli nekoga novog.3 A u studiji koja je mlade odrasle osobe pratila od 20. do 28. godine, koliko je netko s 20 godina bio uznemiren zbog prekida nije predviđalo kako mu je bilo s 28. Oni kojima je tada bilo teže kasnije su u prosjeku pokazivali više vještina u vezama.4

Što obično pomaže: koristi aplikaciju kad ti pomaže. U redu je ako na nju neko vrijeme zaboraviš.

Dani prekretnica

nocnt obilježava 3., 7., 14., 30., 60., 90., 180. i 365. dan. To su trenuci koje vrijedi primijetiti, a ne rokovi. Nijedna studija nije pronašla broj dana koji odgovara svima. Više o tome u vodiču pravilo bez kontakta.

Ako ne postaje lakše

Nekima ostaje teško mjesecima. U spomenutoj 30-tjednoj studiji otprilike 1 od 10 sudionica cijelo je vrijeme ostala uznemirena, a neprestano vrćenje misli oko prekida bilo je češće kod onih koje su se oporavljale sporo ili se nisu oporavile.1 Kod nekih ljudi, osobito mlađih, prekid je početak depresije.5

Ako loše raspoloženje, problemi sa spavanjem ili osjećaj da se ne nosiš sa situacijom traju tjednima, razgovaraj s liječnikom ili terapeutom. Ako si u krizi ili razmišljaš o tome da si naudiš, nazovi ili pošalji poruku na 988 u SAD-u ili pronađi liniju za pomoć u svojoj zemlji na findahelpline.com.

Izvori

  1. Verhallen, A. M., Alonso-Martínez, S., Renken, R. J., Marsman, J.-B. C., & ter Horst, G. J. (2022). Depressive symptom trajectory following romantic relationship breakup and effects of rumination, neuroticism and cognitive control. Stress and Health, 38(4), 653–665. doi.org/10.1002/smi.3123. 87 Nizozemki u dobi od 18 do 34 godine, procjena svaka dva tjedna tijekom 30 tjedana. ↩ ↩2 ↩3

  2. Sbarra, D. A., & Emery, R. E. (2005). The emotional sequelae of nonmarital relationship dissolution: Analysis of change and intraindividual variability over time. Personal Relationships, 12(2), 213–232. doi.org/10.1111/j.1350-4126.2005.00112.x. 58 mladih odraslih osoba tijekom 28 dana; korelacijska studija. ↩ ↩2

  3. Luciano, E. C., & Orth, U. (2017). Transitions in romantic relationships and development of self-esteem. Journal of Personality and Social Psychology, 112(2), 307–328. doi.org/10.1037/pspp0000109. 9.069 mladih ljudi iz tri njemačke kohorte. ↩

  4. Shulman, S., & Yonatan-Leus, R. (2024). The longitudinal correlates of breakup distress in early young adulthood: Future distress and future benefits. Journal of Social and Personal Relationships, 41(10), 3008–3030. doi.org/10.1177/02654075241260358. 124 mlade odrasle osobe praćene od 20. do 28. godine. ↩

  5. Monroe, S. M., Rohde, P., Seeley, J. R., & Lewinsohn, P. M. (1999). Life events and depression in adolescence: Relationship loss as a prospective risk factor for first onset of major depressive disorder. Journal of Abnormal Psychology, 108(4), 606–614. doi.org/10.1037/0021-843X.108.4.606. ↩

Isprobaj odmah